Hoće li rat na Bliskom istoku prizemljiti avione i drastično poskupjeti karte?

Gorivo kao "tihi ubojica" profitabilnosti

Jedan od najizravnijih udara na avioprijevoznike dolazi kroz cijenu energenata. Marko Cvijin ističe kako je gorivo kritična stavka u bilanci svakog prijevoznika.

"Cijena goriva čini otprilike jednu trećinu ukupnih troškova poslovanja na komercijalnim zrakoplovima. Kada ta cijena ode dvostruko uvis, cijena prema putniku se drastično mijenja. Ako se tržište ne stabilizira u realnom vremenu, to bi moglo značajno usporiti putovanja po cijelom svijetu", upozorava Cvijin.

Iako velike kompanije koriste mehanizme poput “fuel hedginga” (kupnja goriva unaprijed po fiksnim cijenama), Cvijin naglašava da je to špekulativan pristup koji zahtijeva iznimnu financijsku potkovanost. Za manje operatere i one koji rade u ACMI najmu (Tzv. wet lease), svaki skok cijene nafte na svjetskim burzama izravno se prelijeva na krajnjeg korisnika.

"Re-routing": Zašto letovi traju duže i koštaju više?

Osim same cijene nafte, operativni troškovi rastu zbog zatvorenih zračnih prostora. Letovi koji su nekada išli izravno, sada moraju zaobilaziti velika područja Bliskog istoka, što stvara lančanu reakciju troškova.

Prema Cvijinovim riječima, duže rute znače:

Veću potrošnju goriva zbog duljeg boravka u zraku; Povećane preletne naknade državama kroz čiji se prostor letovi preusmjeravaju; Radno vrijeme posada: Piloti i kabinsko osoblje brže dosežu zakonska ograničenja radnih sati, što komplicira logistiku.

"Operatori koji nastavljaju letjeti tim rutama rade s drastično manjim marginama", objašnjava kapetan.

Prijeti li nam novi "lockdown" kapaciteta?

Nakon procvata putovanja koji je uslijedio nakon pandemije, industrija se sada suočava s novim izazovom. Postoji realna opasnost da će zrakoplovne tvrtke, pritisnute troškovima, ponovno početi prizemljivati dio svojih flota.

"Ako se situacija ne smiri, moglo bi se dogoditi da na tržištu nastane višak kapaciteta. Određeni dijelovi flote mogli bi se prizemljiti i čekati bolja vremena, predviđa direktor Trade Aira. Iako su na početku krize postojali tzv. evakuacijski letovi za hrvatske i strane državljane, ta je faza završena, a kompanije se sada moraju okretati novim, sigurnijim tržištima kako bi preživjele."

Savjet za budućnost: "Stezanje remena"

Kao netko tko upravlja kompanijom u kriznim vremenima, Cvijin nema magični štapić, ali ima jasnu poruku za mlade poduzetnike u avioindustriji.

"Nema univerzalnog recepta. Treba maksimalno smanjiti troškove, narodski rečeno – stegnuti remen – i pokušati prebroditi period dok se tržište ponovno ne počne uzdizati", objašnjava Cvijin.

Dok se čeka stabilizacija geopolitičkih prilika, jasno je da će hrvatska turistička sezona, ali i mobilnost građana, uvelike ovisiti o tome koliko će brzo avioindustrija uspjeti apsorbirati ove potrese bez potpunog gubitka pristupačnosti letenja za najšire slojeve stanovništva.